Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

 
 
FIKHSKI PROPISI
 

Izvor Serijata je objava od Allaha, dzelle sanuhu, Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, uz ono sto nam je on svojim hadisom objasnio. Pitanja u kojima su se ucenjaci razisli traze potvrdu u Kur’anu i sunnetu, shodno rijecima Uzvisenog: "Ako se u necemu ne slazete, obratite se Allahu i Poslaniku..." (Kur’an, IV/59) Pod fikhom se podrazumijevaju serijatski propisi u islamu. ("Skracena zbirka fikhskih propisa" Ali b. Ferid el-Hindi - str.14) Cesto puta muslimani medu sobom raspravljaju u vezi sa nekim fikhskim pitanjem a da o njemu nisu dovoljno informirani i te njihove rasprave, skoro uvijek, zavrsavaju omalovazavanjem suprotnog misljenja a samim tim i vrijedanjem sugovornika. Suparnicke strane se pozivaju na misljenja islamske uleme o cijem metodu rada nemaju detaljne informacije i sto je normalna stvar rasprava se potpuno izoblici zbog pogrjesno shvacenih termina koje islamska ulema upotrebljava. Tada nastaje prava katastrofa jer ima i takvih koji, na zalost, u tim zustrim i ne naucnim raspravama vrijedaju islamske ucenjake a da i sami nisu svjesni opasnosti njihovih izjava. Upravo zbog toga smatramo da je bilo prijeko potrebno objaviti skracenu verziju znacenja najcesce upotrebljavanih fikhskih termina koji se nalaze u djelima najpoznatijih fikhskih skola.

Znacenje fikhskih termina upotrebljavanih u safijskoj pravnoj skoli.

Fard (farz) i vadzib - su termini istog znacenja i onaj koji ih praktikuje, bice nagraden, a onaj koji ih ne praktikuje, bice kaznjen, primjera radi, kao oni koji ne klanjaju namaz. Jedino se ova dva terimina razlikuju u poglavlju o hadzdzu gdje neizvrsavanje farda ponistava vaznost hadzdza, a propustanje vadziba za sobom povlaci samo obavezu klanja kurbana.

Haram - ko ga cini, zasluzio je dzehennemsku vatru, a ko ga izbjegava iz pokornosti prema Allahu, dzelle sanuhu, bice nagraden.

Mekruh - je postupak kojeg se treba kloniti, onaj koji ga cini ne zasluzuje kaznu, a ako ga se kloni iz pokornosti prema Allahu, dzelle sanuhu, bice nagraden.

Sunnet, mustehab, mendub i tetaww’u - su termini istog znacenja i to su postupci koje je pozeljno ciniti, a nisu obavezni, ko ih ne praktikuje nece biti kaznjen, a ko ih praktikuje iz pokornosti prema Allahu, dzelle sanuhu, bice nagraden.

Sunnet se dijeli na dvije vrste i to:

- sunnetu ajn, to su postupci cije je praktikovanje preporucljivo svakom muslimanu, kao sto su sunneti koji se nalaze u sklopu fardova;

- sunnetu kifaje - to su postupci koji ako ih odredena grupa muslimana sprovodi, ostali nisu duzni praktikovati ih npr. kada pojedinac naziva selam jednoj grupi, ili kada pojedinac u grupi na glas izgovori bismilu na pocetku objeda, ili kada pojedinac iz grupe nazdravi onome koji nakon kihanja zahvali Allahu, dzelle sanuhu. Kod ovakvih slucajeva dovoljno je da jedan iz grupe spovede doticni sunnet i odgovornost sa ostalih spada s time sto sevap pripada samo onom koji je taj sunnet sproveo u djelo. Isto tako se i vadzib dijeli na dvije vrste: vadzibu ajn - to su postupci koje svaki pojedinac mora praktikovati i vadzibu kifaje - to su postupci koje ako praktikuje jedna grupa muslimana, ostali nisu duzni to ciniti, kao npr. dzenaza-namaz.

Znacenje fikhskih termina upotrebljavanih u malikijskoj pravnoj skoli.

Vadzib - postupak koji se mora praktikovati, ko ga ne praktikuje, grijesan je i bice kaznjen, a ko ga praktikuje bice nagraden. Vadzib se isto tako naziva i fardom kao sto su npr. pet dnevnih namaza. Vadzib i fard se razlikuju samo u poglavlju hadzdza gdje izostavljanje farda ponistava vaznost hadzdza, a propustanje vadziba za sobom povlaci samo obavezu klanja kurbana.

Fard se dijeli na dvije vrste i to:

- fardi ajn, to su postupci cije je praktikovanje obaveza svakog pojedinca;

- fardi kifaje, to su postupci koje ako praktikuje jedna grupa muslimana, ostali nisu duzni to ciniti, kao npr. dzenaza-namaz i pripremanje mejjita.

Muharrem - to su postupci zbog kojih pojedinac, ako ih cini, zasluzuje ahiretsku kaznu, a nece biti kaznjen ako ih ne cini. Ovaj termin je takoder poznat pod imenom mahzur, ma’sijjet, zenb i haram.

Sunnet - to su postupci koji se Serijatom trebaju praktikovati, i oni imaju veoma vaznu ulogu koju je Serijat potvrdio, ali, ne smatraju se vadzibom i ko ih praktikuje, bice nagraden, a ko ih ne praktikuje, nece biti kaznjen kao npr. vitr-namaz i bajram-namaz.

Mendub - to su postupci koje je po Serijatu preporucljivo praktikovati. Oni koji ih praktikuju bice nagradeni, a oni koji ih ne praktukuju nece biti kaznjeni kao npr. klanjanje cetiri rekata prije podne-namaza.

Mekruh - to su postupci od kojih je Serijat odvratio i ko ih cini ne zasluzuje ahiretsku kaznu kao npr. nenazivanje selama ljudima i neklanjanje dva rekata nafile prije aksam namaza.

Mubah - to su postupci koje Serijat nije zabranio i nije propisao njihovo praktikovanje i ljudi su slobodni u vezi sa ovim postupcima da li ce ih praktikovati ili ne.

Znacenje fikhskih termina upotrebljavanih u hanbelijskoj pravnoj skoli.

Fard - to su postupci koji sa sobom povlace ahiretsku nagradu, ako se praktikuju, ali i ahiretsku kaznu ako se ne praktikuju kao npr. abdest, gusl bez kojih se ne moze praktikovati ibadet. Za fard se isto tako koristi i termin rukn.

Vadzib i fard se razlikuju u poglavlju hadzdza gdje izostavljanje farda ponistava vaznost hadzdza, a propustanje vadziba za sobom povlaci samo obavezu klanja kurbana. Takoder se vadzib razlikuje od farda u nekim postupcima u namazu jer kada se vadzib u namazu namjerno propusti, onda je namaz pokvaren, a ako se propusti nenamjerno ili iz zaborava, onda se treba uciniti samo sehvi-sedzda. Ovo pravilo ne vazi kada je u pitanju fard jer se ispustanjem farda, namjerno ili nenamjerno, namaz kvari i treba ga ponoviti. Fard se dijeli na fardi ajn i fardi kifaje.

Sunnet se dijeli na sunnetun muekkede i sunnetun gajru muekkede. Sunnetun muekkede je npr. vitr-namaz, dva rekata prije sabah-namaza, teravija-namaz i nepraktikovanje ovih sunneta je mekruh.

Haram - ko ga iz pokornosti Allahu, dzelle sanuhu, izbjegava, bice nagraden, a ko ga cini, zasluzio je ahiretsku kaznu.

Halal - je suprotan haramu i obuhvata vadzib, mendub i mekruh. Ko izostavi vadzib zasluzio je ahiretsku kaznu, a nepraktikovanje drugih postupaka mimo vadziba ne povlaci sa sobom ahiretsku kaznu .

Batil - to je sve ono bez cega doticno djelo ne moze biti potpuno i kojeg covjek treba ponoviti kao npr. izostavljanje jednog rukna namaza koji nije potpun sve dok se ne potpuni sa doticnim ispustenim ruknom, u suprotnom djelo je nevazece sve dok se ne ponovi i duznost je ponoviti ga.

Sahih - to su postupci cijim se praktikovanjem covjek opravdava pred Allahom, dzelle sanuhu.

Znacenje fikhskih termina upotrebljavanih u hanefijskoj pravnoj skoli.

Fard (farz) - je ono sto je potvrdeno nepobitnim dokazom u koji nema nikave sumnje kao sto je npr. namaz, zekat, post, hadzdz, vjerovanje u Allaha, dzelle sanuhu. Fard se mora vjerovati i praktikovati, ko ga porekne, kafir je, a ko ga ne praktikuje, fasik je (veliki grijesnik).

Vadzib - nije isto sto i fard (farz). To je ono sto je potvrdeno dokazom koji ima dva ili vise znacenja i mora se praktikovati, ali, prakticar ne mora biti ubjeden u obavezu ovog propisa. To je zato sto onaj koji porekne ovaj propis ne postaje kafir jer postoji mogucnost drugacijeg shvatanja doticnog propisa. Ko ne praktikuje vadzib grijesan je, ali, njegov grijeh ne dostize stepen grijeha kao pri napustanju farda. Ko napusti praktikovanje farda zasluzio je kaznu u Dzehennemu, a ko napusti praktikovanje vadziba nije zasluzio dzehennemsku kaznu, ali ce mu zagovaranje Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, na Sudnjem danu biti uskraceno.

Sunnet - se u hanefijskoj pravnoj skoli dijeli na dvije vrste:

- Sunnetun muekkede - je isto sto i vadzib onaj koji napusti praktikovanje ove vrste sunneta grijesan je, ali, njegov grijeh nije na razini grijeha zbog napustanja farda. Ko nenamjerno propusti ovu vrstu sunneta u namazu, duzan je uciniti sehvi-sedzdu;

- Sunnetun gajru muekkede - to su svi preporucljivi postupci Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, kao sto su mendub i mustehab.

Haram - je suprotan termin od farda i ko ga cini zasluzio je kaznu u Dzehennemu, a ko ga ne cini iz pokornosti Allahu, dzelle sanuhu, bice nagraden.

Mekruh tahrimen - to su postupci koji su blizi haramu i istovjetni su u obavezi odbacivanja i nepraktikovanja, suprotno tome je praktikovanje vadziba i sunneti muekkede.

Mekruh tenzihen - to su postupci koji sa sobom ne povlace ahiretsku kaznu, a ko ih ne cini zbog pokornosti Allahu, dzelle sanuhu, bice nagraden. Suprotno napustanju i nepraktikovanju ove vrste mekruha je prihvatanje i praktikovanje sunneti gajri muekkede.

 
 

Nazad